Glumci:
Autori i saradnici:
Riječ reditelja
Mirandolina! Kakva žena!
Krčmarica Mirandolina jedan je od najčuvenijih ženskih likova u istoriji pozorišta. Ona slavi autentičnu snagu žene, njenu inteligenciju, mudrost, eros života, kreativnost, žudnju za nezavisnošću i slobodom. U njoj iskonska snaga žene nalazi svoj uzbudljiv i duhovit oblik.
Karlo Goldoni napisao je komediju Krčmarica 1751. godine, a prvi put je odigrana 1753. u Veneciji. Mirandolina od tada živi na pozorišnim scenama, nadigrava se s muškarcima i Vitezom Ripafratom, žen mrscem, bori se za dostojanstvo, i svoje i svog pola. Ona je feministkinja iz 18. vijeka.
U muškim fantazijama ona je đavolica, Venera, Padrona, bludnica, kurva, svetica i čarobnica. Ona je sirena koja začarava muškarce i oduzima im razum. Opasna žena. Bilo da je zamišljaju kao sirenu ili pin-up, u bilo kom vizuelnom obliku ona je simbol samosvjesne, buntovne žene. U sebi baštini iskustvo i taktike iz raznih vremena kojima su žene zavodile muškarce i ratovale s njima u bespoštednoj borbi polova.
Kakva je Mirandolinina sudbina u svijetu kojim vlada Mamon, novac i pohlepa? Da li su sloboda i nezavisnost mogući ili su samo velike iluzije? Šta je s ljubavlju? Kakav je odnos između ljubavi i novca, Erosa i Mamona? Za Bodrijara, umjetnost je čin zavođenja. Mirandolina će nam pričati priču o sebi, kao umjetnica koja u pozorištu igra svoj život, konstruiše i dekonstruiše narativ o ženi koja iznad svega cijeni sopstvenu slobodu.
- Katarina Marković
- Vučić Perović
- Lazar Dragojević
- Goran Vujović
- Goran Slavić
- Lara Dragović
- Julija Milačić Petrović Njegoš
Autori i saradnici:
- Produkcija: Centar za kulturu Tivat
- Režija: Tatjana Mandić Rigonat
- Direktor produkcije: Goran Božović
- Rukovodilac produkcije: Vojislav Vojo Kaluđerović
- Dramska i jezička adaptacija teksta, izbor muzike: Tatjana Mandić Rigonat
- Kostimograf: Stefan Savković
- Scenografkinja: Vesna Popović
- Kompozitorka: Irena Dragović
- Koreografija: Slavka Nelević
- Video: Jelena Tvrdišić
- Dizajn svjetla: Radomir Stamenković
- Obrada Mandolina Waltz: Elio Rigonat
- Fotograf: Duško Miljanić
Riječ reditelja
Mirandolina! Kakva žena!
Krčmarica Mirandolina jedan je od najčuvenijih ženskih likova u istoriji pozorišta. Ona slavi autentičnu snagu žene, njenu inteligenciju, mudrost, eros života, kreativnost, žudnju za nezavisnošću i slobodom. U njoj iskonska snaga žene nalazi svoj uzbudljiv i duhovit oblik.
Karlo Goldoni napisao je komediju Krčmarica 1751. godine, a prvi put je odigrana 1753. u Veneciji. Mirandolina od tada živi na pozorišnim scenama, nadigrava se s muškarcima i Vitezom Ripafratom, žen mrscem, bori se za dostojanstvo, i svoje i svog pola. Ona je feministkinja iz 18. vijeka.
U muškim fantazijama ona je đavolica, Venera, Padrona, bludnica, kurva, svetica i čarobnica. Ona je sirena koja začarava muškarce i oduzima im razum. Opasna žena. Bilo da je zamišljaju kao sirenu ili pin-up, u bilo kom vizuelnom obliku ona je simbol samosvjesne, buntovne žene. U sebi baštini iskustvo i taktike iz raznih vremena kojima su žene zavodile muškarce i ratovale s njima u bespoštednoj borbi polova.
Kakva je Mirandolinina sudbina u svijetu kojim vlada Mamon, novac i pohlepa? Da li su sloboda i nezavisnost mogući ili su samo velike iluzije? Šta je s ljubavlju? Kakav je odnos između ljubavi i novca, Erosa i Mamona? Za Bodrijara, umjetnost je čin zavođenja. Mirandolina će nam pričati priču o sebi, kao umjetnica koja u pozorištu igra svoj život, konstruiše i dekonstruiše narativ o ženi koja iznad svega cijeni sopstvenu slobodu.
Raspored
August 2026
15
sub
21:00