PEER GYNT- PREMIJERA

Dramski spjev u pet činova Henrika Ibsena prati svjetska lutanja glavnog junaka Peera Gynta, koji na svom putu pronalazi gotovo sve osim sebe. Zasnovana na norveškom folkloru i Ibsenovim maštovitim izumima, drama istražuje čovjekove vrline, poroke i slabosti, kao i pitanja identiteta, odgovornosti i potrage za smislom.

U ovoj interpretaciji Peer Gynt postaje figura savremenog doba, rastrzana između želje za uspjehom, bijega od sebe i potrebe za istinskim susretom s drugim. Predstava klasični dramski tekst povezuje sa savremenim pozorišnim jezikom, fragmentiranom strukturom, snažnom vizuelnošću i ekspresivnom glumačkom igrom.

Glumci

• Alen Liverić
• Branimir Vidić Flika
• Mirej Stanić
• Nika Lasić
• Miloš Kašćelan
• Gabriela Redžić
• Edi Jertec
• Glorija Šoletić
• Bojan Beribaka
• Dorian Vicić
• Nikola Radoš
• Članovi Folklornog ansambla Linđo i KUD Čilipi

---

Autori i saradnici

• Koprodukcija: Centar za kulturu Tivat i Kazalište Marina Držića Dubrovnik
• Autor: Henrik Ibsen
• Reditelj: Paolo Tišljarić
• Adaptacija i dramaturgija: Antonela Tošić
• Scenografija: Irena Kraljić
• Kostimografija: Ana Mikulić
• Muzika i oblikovanje zvuka: Žarko Dragojević
• Oblikovanje rasvjete: Paolo Tišljarić
• Oblikovanje video-projekcije i video-najave: Miran Brautović
• Fotograf: Luka Dubroja
• Slikarski radovi na scenografiji: Nikolina Kuzmić
• Majstori krojači: Jelka Grljević, Karmen Štrlek, Anton Švaljek
• Izrada stilskih cipela: Jozo Martić
• Izrada oglavlja: Ivana Pleša
• Izrada rekvizita i rogova: Marino Vukasović
• Inspicijentkinja: Ivana Ljepotica

Riječ reditelja

Ovaj dramski spjev istražuje čovjekove vrline, poroke i slabosti kroz lik Peera Gynta. Drama prati svjetska lutanja glavnog junaka, koji na svom putu pronalazi doslovno sve osim sebe.

Kako je napisao G. B. Shaw: „Peer je svačiji junak. On na maštu djeluje isto kao što su djelovali Hamlet, Faust i Mozartov Don Juan.“

Predstava se bavi identitetom, bijegom od odgovornosti, potragom za smislom i suočavanjem sa samim sobom. Rediteljski pristup polazi od Ibsenovog predloška, ali ga tumači kroz savremeni scenski jezik, fragmentiranu strukturu, izraženu vizuelnost i ekspresivnu glumačku igru. Klasični dramski tekst povezuje se sa savremenim društvenim kontekstom i pitanjima identiteta, slobode i odgovornosti.